English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Rad i život u ravnoteži! - Program očuvanja zdravlja i radne sposobnosti
U organizaciji Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge za mirenje održana je informativna radionica za menadžment ljudskih potencijala iz hrvatskih tvrtki na kojoj je između ostalog predstavljen idejni program "Rad i život u ravnoteži", čiji je cilj, na osnovi iskustava iz drugih zemalja, organizirati tečajeve osposobljavanja za upravljanje konfliktima, sprječavanje stresa i psihosocijalnih rizika u radnim sredinama.
Upravljanje konfliktima na radnome mjestu, prevencija stresa i psihosocijalnih rizika te unapređenje međuljudskih odnosa, ključni su čimbenici dobre zaštite na radu, očuvanja zdravlja i radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka.
Rizik predstavljaju preveliki zahtjevi, nesigurnost posla, uznemiravanje i nasilje. 
Polazeći od Okvirne direktive EU 89/391, Zakona o zaštiti na radu i podzakonskih propisa, svi poslodavci u Hrvatskoj imaju obvezu osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na mjestu rada.
Moguće aktivnosti uključuju mjere upravljanja i komunikacije kao što su jasnoća ciljeva tvrtke i uloge pojedinih radnika, osiguranje potpore menadžmenta pojedincima i timovima, kompatibilnost između odgovornosti i kontrole nad obavljanjem posla, poboljšanje radnih procesa i organizacije rada, osiguranje odgovarajućih radnih uvjeta i radnog okruženja, osposobljavanje menadžera i radnika za osvješćivanje i razumijevanje stresa, njegovih mogućih uzroka i kako ih riješiti, pružanje informacija i savjetovanje s radnicima ili njihovim predstavnicima i medijacija.
Tijekom sastanka sudionici su naglasili da je jedna od najvažnijih aktivnosti menadžmenta umijeće održavanja pravilnih i ujednačenih odnosa između zaposlenika u radnom okružju. Konflikti su stalna prijetnja međuljudskim odnosima i radnoj efikasnosti. Budući da se konflikt definira kao nesklad između dviju ili više osoba ili grupa, a u radnoj sredini je sastavni dio odnosa između zaposlenih pojedinaca unutar neke grupe ili između radnih grupa, odnosno organizacijskih jedinica, može se zaključiti da je organizacijski konflikt dio obaveza, zadataka i napora koje mora riješiti menadžment. Nesnalaženje, odgađanje, izbjegavanje ili nerješavanje konflikata često uzrokuju stres i povećavaju psihosocijalne rizike, a nepovoljno utječu i na ostvarivanje radnih zadataka i poslovnih planova.
Zbog posljedica stresa povezanog s radom i bolesti, povećava se stopa izostanaka s rada, uzroci nezgoda i ozljeda na radu, pad produktivnosti i konkurentnosti, povećavaju se troškovi poduzeća i društva. U području zaštite na radu prevencija je najučinkovitiji način sprječavanja nezgoda, ozljeda na radu, bolesti povezanih s radom, uključivo stresa i psihosocijalnih rizika na radu.
Nužno je jačati svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnome mjestu, poboljšati razumijevanje problema i pružiti potporu i smjernice poslodavcima i radnicima u svrhu učinkovitog rješavanja problema. 
Poslodavci imaju obvezu i odgovornost procijeniti i upravljati konfliktima, stresom i psihosocijalnim rizicima na mjestima rada. Osobito je važno uključivanje radnika u postupak utvrđivanja rizika i mjera prevencije. Pored toga, potrebno je analizirati i primijeniti poboljšanja radnog okruženja, organizacije rada i upravljanja. Rizik predstavljaju preveliki zahtjevi, nesigurnost posla, uznemiravanje i nasilje. Kvalitetni međuljudski odnosi, otvoreni dijalog između rukovoditelja i radnika uz potporu pridonose pozitivnom radnom okruženju, kao i razumijevanje poteškoća radnika izvan radne sredine. U suprotnome izostanak poduzimanja potrebnih mjera uzrokuje slabljenje učinka na radnome mjestu i izvan njega, a dugotrajna izloženost može dovesti do ozbiljnih problema s duševnim i tjelesnim zdravljem, kao što su izgaranje, depresija, bolesti krvožilnog sustava, bolovi u kralježnici i dr. 
Europsko istraživanje poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju EU OSHA (ESENER) otkrilo je da 53 posto radnika vjeruje da je stres glavni sigurnosni i zdravstveni rizik s kojim se suočavaju na mjestu rada, dok je 27 posto radnika navelo da pate od "stresa, depresije i tjeskobe", koji su nastali zbog posla tijekom posljednjih 12 mjeseci. I istraživanju je više od 40 posto poslodavaca ukazalo da je teže upravljati psihosocijalnim rizicima nego "tradicionalnim" rizicima sigurnosti na radu. Značajan broj europskih rukovoditelja koji su sudjelovali u istraživanju ESENER, njih 79 posto navelo je zabrinutost zbog stresa na radnome mjestu, ali manje od 30 posto izjavilo je da primjenjuju postupke otklanjanja psihosocijalnih rizika. Neprijeporno je da je nužna edukacija i primjena mjera upravljanja stresom i psihosocijalnim rizicima na načelima koja se primjenjuju za procjenu i upravljanje ostalim rizicima na radu. Ključno je imati plan, djelovati i spriječiti nastanak problema.
Brojne su prednosti učinkovitog upravljanja konfliktima, stresom i psihosocijalnim rizicima. Za radnike je to poboljšanje uvjeta, zadovoljstva poslom i ravnoteže privatnog i poslovnog vremena. Za poslodavce je to zdrava, motivirana i produktivna radna snaga. Za društvenu zajednicu prednost je poboljšana ukupna učinkovitost, smanjenje izostanaka s rada i stope ozljeda na radu, zaključeno je na sastanku.
Sudionici radionice iskazali su interes da se u praksi implementira program "Rad i život u ravnoteži", kao osmišljeni pristup kontinuiranom i uspješnom upravljanju konfliktima, stresom i psihosocijalnim rizicima u radnim sredinama, a u cilju unapređivanja zaštite na radu. Uspješnoj provedbi ovog programa može pridonijeti daljnja suradnja pojedinih tvrtki, Hrvatske udruge za mirenje, Hrvatske udruge poslodavaca i Zavoda za unapređivanje zaštite na radu. 
Pored toga, Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kao središnja javna ustanova nadležna za praćenje i unapređivanje zaštite na radu očekuje kvalitetnu i svakodnevnu suradnju odgovornih osoba za upravljanje ljudskim resursima sa stručnjacima za zaštitu na radu, ovlaštenicima poslodavca i povjerenicima radnika za zaštitu na radu, kako bi se proaktivnim i suradnim pristupom polučio sinergijski učinak na poboljšanju i unapređivanju uvjeta rada i sigurnosti radnika u svakoj radnoj sredini.
Samo na takav način u praksi je moguće djelima potvrđivati da je čovjek/radnik prvi, i da je zaštita na radu prva!

Verzija za ispis Povratak na prethodnu stranicu
 






Trenutno nema anketa.

Upišite se na mailing listu i primajte redovite obavijesti na email

email adresa: