English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 »
Postoje uvjeti za skraćenje radnog vremena, kapital to ne dozvoljava

Svrha tehnološkog napretka je da čovjeku olakša život te da ga oslobađa od obveze rada, sve da se čovječanstvu omogući usmjerenje obrazovanju, znanosti i razvoju viših univerzalnih vrednota, a s krajnjim ciljem općeg blagostanja.
No, do danas se čovjek nije oslobodio rada. Naprotiv, iako je višak rada neupitan, jer milijuni ljudi dnevno ostaju bez posla, istovremeni su zahtjevi poslodavaca za produženjem radnog vremena. Zašto? Kapital voli kontroliranu nesigurnost i vojske nezaposlenih, jer tako ruši cijenu onih koji još rade istim i većim tempom. Stvoriti što veću ponudu nezaposlenih i što manju potražnju za njima. Tada cijena rada mora pasti. I pada… Čovječanstvo ide u pogrešnom smjeru.

  • Tehnološka revolucija je provedena
  • Već se moglo skratiti radno vrijeme
  • Ravnomjerna raspodjela preostalog rada
  • Kapital blokira pozitivne promjene
  • Novi ciljevi i nove bitke
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europska pravna stečevina - Gdje su radnici?
Povećana izlaznost glasača na izbore za Europski parlament znak je da je Europljanima stalo do Europske unije, usprkos Brexitu i usprkos galami suverenista svakakvih vrsta. Međutim, ti izbori su prilika da se osvrnemo na to što je Europska unija i što mnogobrojni propisi u okviru europske pravne stečevine uređuju i kakva je pozicija radnika u tome.
Propisi Europske unije su usmjereni prije svega na regulaciju tržišnog natjecanja kako bi kapital u svim zemljama Europske unije imao jednaka prava za ostvarenje profita. Reguliraju se državne subvencije, opseg proizvodnje šećera, vina i sto drugih stvari, a vrlo malo ili nimalo od svega toga odnosi se na radnike i njihova prava. Radni odnosi velikodušno su prepušteni svakoj zemlji članici, a ako se radnici i spominju, to je u kontekstu liberalizacije radnog zakonodavstva.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izbori kao spas za budućnost Europe
Europa, kao san onih koji u nju žele ili kao stara, statična dama od koje žele pobjeći oni u njoj? Pitanje koje se stalno pojavljuje u novim oblicima ne nalazi pravi odgovor jer je istina i jedno i drugo. Upravo zbog toga je dobrodošlo pismo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona upućeno Europljankama i Europljanima samo tri tjedna prije mogućeg Brexita i 12 tjedana prije europskih izbora. Pismo je istog dana objavljeno u 28 dnevnih novina u članicama EU i izazvalo je raspravu o budućnosti Europske unije u sljedećih nekoliko dana. Pismo su imali prilike pročitati i hrvatski građani i iz njega saznati u kakvoj bi zajedničkoj Europi u budućnosti trebali živjeti. Pismo je ujedno i poziv na izbore zbog izgradnje „demokratske Europe“, o kojoj, nažalost, hrvatski građani i nemaju informacija od hrvatskih europarlamentaraca. Dok su sve misli vladajućih upućene eri hrvatskog predsjedanja EU i „popunjavanju“ važnih mjesta u institucijama EU (nekim našim europarlamentarcima), eto, predsjednik Francuske se sjetio svih Europljanki i Europljana da im približi viziju Europe nakon izbora.

  • Nacionalizam, populizam i raslojavanje obilježili su ovaj mandat europarlamentaraca
  • Vizija nove EU kakvu trebamo


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Korupcija se ne događa slučajno
Na Svjetskom ekonomskom forumu ove godine raspravljalo se i o korupciji, koja košta globalnu ekonomiju oko 3,6 milijardi godišnje. Korupcija obuhvaća raznovrsne aktivnosti, od sitnog podmićivanja do izbornih prijevara, prijevara u nabavi, sukoba interesa, raznih pronevjera. Ona ima bezbroj različitih lica. Njezina definicija je sljedeća: „Zlouporaba povjerene ovlasti za privatnu korist“. Uobičajeno je da se korupcija događa ilegalno, no ni to nije uvijek točno. Moćni interesni lobi (gospodarski ili pravni) može izlobirati kod vladajućih struktura donošenje takvih zakona od kojih će pojedinci (obično moćni) imati velike koristi. To je tzv. „ortački kapitalizam“, koji može trajati dugo, jer je „ozakonjen“, sve dok ne dođe do promjene aktera koji su ga zajedno stvorili (Agrokor). Tada se korupcija događa kao posljedica legalnih postupaka. Ona se najčešće veže na vladajuće strukture zato što te strukture imaju moć po svojoj funkciji. Organizacija koja prati korupciju na globalnoj razini, Transparency International, uz nju veže i sve veću pojavu raznih neetičkih aktivnosti.

  • Slabije demokratske institucije znače veću korupciju
  • Kako provesti antikorupcijske mjere?










Verzija za ispis Pročitajte više
 
Globalni sustav oteo se kontroli?
Svjetski gospodarski forum (WEF) tradicionalno je održan u Davosu od 22. do 25. siječnja 2019. g. Iako se ove godine na sastanku nisu pojavili čelnici najvećih ekonomskih sila, teme o kojima se razgovaralo su možda najznačajnije u povijesti održavanja tog skupa, a svakako su izazov za budućnost cijelog svijeta. Oko 3.200 sudionika koji su stigli u Davos, raspravljali su o životnim pitanjima za cijeli svijet, o promjenama koje se munjevito događaju i mijenjaju percepcije i očekivanja. Globalni sustav danas bio je središnja tema susreta, jer je sve očitije da se „oteo“ kontroli i zbog njega, kao posljedica, u mnogim zemljama nastaju problemi.

  • Razvoj svjetskog globalnog sustava
  • Nitko ne preuzima odgovornost
  • Rizici za globalni sustav


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Borba za slobodu „modernih robova“
Građani Europe bili su svjedoci krvavih prosvjeda, četvrti tjedan za redom, u Parizu i drugim gradovima Francuske, treće svjetske ekonomije i kolijevke slavne francuske ljevice. Posljednji prosvjed, koji se dogodio u nedjelju, 10. prosinca ove godine nije bio najbrojniji, ali je bio najokrutniji po nasilju i rezultirao je masom razbijenih izloga i spaljenih automobila, ali, nažalost i opasnim ozljedama prosvjednika: jedna je žena ostala bez oka, a jedan muškarac bez šake. Istovremeno je privedeno 1.220 ljudi. Ukupno je u svim gradovima Francuske prosvjedovalo više od 283.000 građana, a predvodnici prosvjeda su „GILETS JAUNES“ ili, prevedeno, „ŽUTI PRSLUCI“. Tko su oni? Za građane EU, pa i za građane Hrvatske oni su misterij, kao i za sve one koji ne žive u Francuskoj. Dva dana nakon prividnog primirja i obraćanja predsjednika Macrona, stanje nije nimalo bolje ni sigurnije. Prosvjeduju studenti i srednjoškolci, što je rezultiralo zatvaranjem oko 450 obrazovnih ustanova. Vidljivo je da se ne radi o „ad hoc“ stanju, izazvanom povećanjem cijena benzina i struje, da je problem slojevit i dubok, da je to borba između pobjednika globalizacije i običnih francuskih radnika, malih obrtnika, domaćica, studenata i srednjoškolaca. Oni su odlučili „sami stvari uzeti u ruke i izboriti se za sebe“. Da bi spoznali tko su oni, treba se nekoliko godina vratiti u povijest.

  • Pobjednici i žrtve globalizacije u Francuskoj
  • Tri sloja građana u Francuskoj
  • Gdje su u prosvjedima „žutih prsluka“ ostali sindikati i „slavna francuska ljevica“?



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Zabrinjavajuća sloboda medija
„Uvijek se boriti za napredak i promjene, nikada tolerirati nepravdu i korupciju, uvijek se boriti protiv podilaženja svih vrsta, stalno oponirati privilegiranima i javnim pronevjeriteljima, uvijek suosjećati sa siromašnima, uvijek podupirati javno dobro, nikada biti zadovoljan samo objavljivanjem vijesti, uvijek biti posve neovisan, ne bojati se napasti zlo, bez obzira na to je li ga uzrokovala plutokracija ili centri moći.“ (Joseph Pulitzer)



  • Sloboda medija u Europi
  • Sloboda medija u Hrvatskoj


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Socijalna zaštita svima
Sredinom ožujka Europska komisija je iznijela Prijedlog preporuke Vijeća o pristupu socijalnoj zaštiti za radnike i samozaposlene osobe.
Budući da se svijet rada mijenja kao posljedica novih životnih stilova, poslovnih praksi i digitalizacije, Europska komisija smatra da se sustavi socijalne zaštite moraju kontinuirano prilagođavati novoj stvarnosti. Danas je gotovo 40% zaposlenih osoba samozaposleno ili ima netipičan radni status, što znači da nemaju ugovor na neodređeno radno vrijeme i da ne rade u punom radnom vremenu. Takve osobe nisu uvijek dovoljno zaštićene u smislu socijalne sigurnosti, odnosno nemaju osiguranje u slučaju nezaposlenosti ili pristup pravima na mirovinu. 
U skladu s europskim stupom socijalnih prava cilj je ovoga prijedloga usmjeriti države članice na podupiranje pristupa socijalnoj zaštiti za sve radnike i samozaposlene osobe, posebice osobe koje zbog svojeg radnog statusa nisu u dovoljnoj mjeri obuhvaćene programima socijalne sigurnosti.
Stoga Europska komisija predlaže državama članicama Europske unije da:
1) uklone formalne nedostatke tako što će se radnicima i samozaposlenim osobama u usporedivim uvjetima zajamčiti pristup sustavima socijalne zaštite te da tim radnicima ponude odgovarajuću djelotvornu zaštitu kako bi mogli akumulirati i potraživati odgovarajuća prava;
2) da svim radnicima i samozaposlenim osobama olakša prijenos prava u području socijalne sigurnosti s jednog radnog mjesta na drugo;
3) te da radnicima i samozaposlenim osobama pruži transparentne informacije o pravima i obvezama u području socijalne sigurnosti. 

Verzija za ispis
 
Europa gubi socijalne temelje
Za sve građane koji se nalaze izvan njezinih granica, Europa predstavlja sinonim slobode, demokracije, socijalne pravde, zadovoljstva i prosperiteta. To je normalno, jer je od svog postanka, osnovni smisao zajednice europskih država bila harmonizacija prava, demokratizacija društva, razvoj solidarnosti i ljudskih sloboda, mjesto u kojemu se vrednuje rad radnika, u kojemu se poslodavci odnose s poštovanjem prema sindikatima, gdje radnici na vrijeme dobivaju plaću, a sindikati zastupaju interese radnika bez straha da će zbog toga biti trajno obilježeni ili izopćeni. Pravila koja su se u Europskoj uniji razvijala desetljećima, dostigla su zavidnu razinu, a Europa je postala predmet želja za sve države izvan njezinih granica. Tako svi vjeruju i snivaju o danu kad će postati članica Europske unije, kuju planove za razvoj društva, ali još više na osobnoj razini, vjerujući da je tamo, negdje, obećana zemlja u EU koja čeka na njih i koja će im ispuniti sve snove. Tako je bilo i još je tako za sve izvan granica EU, ali, oni koji su u EU, sve više osjećaju i njeno drugo lice.

  • Europa više nije ona prije krize
  • Gospodarstvo raste, a zadovoljstvo građana pada
  • Populizam raste
  • Radnici su nesigurni i zanemareni



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Digitalna transformacija rada
Sindikati moraju pronaći svoje mjesto u digitalnim promjenama rada
Digitalna ekonomija je postala neizbježna tema u političkim i socijalnim debatama. Polazi se od pretpostavke da bi nova industrijska revolucija mogla uzdrmati procese proizvodnje, svijet rada i društvo generalno. Kako se možemo pripremiti za to? Kako se sindikati moraju postaviti i prilagoditi novom svijetu rada? To su neke od tema raspravljane na seminaru održanom u Sofiji krajem listopada 2017. godine, koji je organizirao ETUI (Europski sindikalni institut).

  • Digitalna ekonomija
  • Robotizacija
  • On-line platforme
  • Što sindikati mogu poduzeti



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 »