Dok većinu vremena u svom životu ljudi provedu razvijajući svoje tehničke mogućnosti da bi sebe učinili što poželjnijima za poslovno tržište,manji dio  svoj fokus stavlja na razvijanje socijalnih vještina. A upravo socijalne vještine znatno određuju naš dugoročni uspjeh. To je zapravo sasvim logično jer ne radimo u vakuumu – radimo s drugim ljudima, s kojima smo isprepleteni u bezbroj situacija i okolnosti. Gotovo svatko može savladati tehničke vještine koje su im potrebne za njihovo područje interesa. Dodajte malo prakse tom znanju i već se penjete prema tehničkoj superiornosti.

U suvremenom svijetu u kojem se sve teže snalazimo, u kojem je sve naglašenija potreba za individualnošću s jedne strane, a sve prisutnija globalizacija s druge strane, pored znanja i naučenih vještina bitan je stav, prezentacija i odnos za dobru ravnotežu u suživotu s drugima. Sve što trebamo, trebamo odmah i sada i upravo ove osobine vremena diktiraju bolju snalažljivost i učinkovitost vezanu za ophođenje s drugima.

• Društvena inteligencija
• Profitabilnost emocionalne inteligencije
• Inteligentno davanje kritika
• Skupni kvocijent emocionalne inteligencije

Emocije su središte sposobnosti življenja. Te nam vještine pomažu da očuvamo naše najdragocjenije odnose, da budemo prihvaćeni, uspješni ili da pomognemo drugima.

Emocionalna inteligencija je skup društvenih sposobnosti koje omogućuju učinkovitost u ophođenju s drugima. Nedostatci na tom području dovode do nesnalaženja u društvenome svijetu ili do učestalih međuljudskih sukoba. Tako intelektualno najsposobniji u vezama doživljavaju neuspjehe, ostavljajući dojam arogancije, odvratnosti i bešćutnosti.
Ove društvene sposobnosti omogućuju čovjeku da oblikuje interakciju, mobilizira druge, doživljava uspjeh u bliskim vezama, utječe na okolinu, te da u drugima izaziva ugodu druženja i bivanja.
Jedna od ključnih društvenih sposobnosti sastoji se u tome koliko dobro ili loše izražavamo svoje osjećaje. Postoji nekoliko načina pokazivanja emocija: minimaliziranje pokazivanja emocija, pretjerivanje u onome što čovjek osjeća, te zamjena jednog osjećaja drugim.

• Emocionalna vještina
• Društveni kameleoni

Istraživanja su pokazala da svatko od nas može postati zlostavljač i da svatko od nas može postati žrtva. Često situacijski faktori mogu utjecati na pojavu mobinga.
Koliko pojava mobinga ovisi o zlostavljaču, toliko ovisi i o samoj žrtvi.
Prema Felsonu, mobing ne započinje zapravo od zlostavljača i njegove frustracije, želje za vlašću, ljubomore i zavisti, već mobing često započinje od radnika koji je pod stresom.

• Učestalost u Europskoj uniji
• Stanje u Hrvatskoj
• Reakcije na mobing i  posljedice
• Pomoć žrtvama mobinga

Mobing (engleski: mobbing) je riječ koja je označavala ponašanje nekih vrsta životinja koje se udružuju protiv jednog svog člana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, tjerajući ga katkad i u smrt. Uvelike slično ponašanje uočeno je u radnoj sredini i nazvano je mobingom.

• VRSTE MOBINGA
• ZLOSTAVLJAČI
• ŽRTVE MOBINGA
• POSLJEDICE MOBINGA

Istraživanja pokazuju da građani najviše strahuju od gubitka posla (35%); smrti bliske osobe (20,3%), bolesti (19%), ekonomske krize i siromaštva (15%) te kriminala (10,2%).

• Čovjek nije tek privremeni statistički broj
• Radnici teško doživljavaju nepravdu
• Ugrožavanje časti, ugleda i dostojanstva ljudi

»Kada želi otKriti čovjekove namjere, životinja ga uvijek gleda u oči.« H. Powers

Neverbalno komuniciranje je kroz ljudsku povijest dugo bilo jedini način komunikacije. Ljudi su komunicirali isključivo neverbalnim znakovima. Jezik je nastao kasnije.
Kada drugoj osobi prenosimo informacije o određenim činjenicama, koristimo riječi i one su najprikladniji način komunikacije. No za prijenos određenog emocionalnog stanja drugoj osobi, neverbalni znakovi su praktični i očitiji. Izraz lica, izraz očiju, držanje tijela bolje će sugovorniku otkriti kako se osjećamo.
Neverbalna komunikacija je komunikacija porukama koje nisu izražene riječima nego drugim sredstvima. U svakom trenutku možemo prestati koristiti riječi, ali naš izraz lica, kretnje, stav tijela i drugi znakovi nastavljaju komunicirati s drugom osobom i daju joj poruke o tome kako se osjećamo. Kada nešto govorimo drugoj osobi, same riječi su manje važne od izraza lica i očiju, tona glasa ili kretnje koje pritom činimo.

• Čemu služi neverbalna komunikacija
• Govor tijela
• Izrazi lica
• Oči

Poslodavci u poduzećima, instaliranjem kamera na radnome mjestu, žele ostvariti potpunu kontrolu nad radnicima. Stoga sindikati traže donošenje mjera o zaštiti privatnosti na radnome mjestu. Sve priče o ljudskim i radničkim pravima, zaštiti dostojanstva, privatnosti radnika i razvitku demokracije zaustavljaju se pred vratima naših poduzeća u kojima radnici sve više postaju objekt. Treba graditi svijest da poduzeće nije radni logor i nije mjesto prisile, nego mjesto odgovornosti i slobodnog pristanka na rad. Tehnologija ne rješava bitne probleme u međuljudskim odnosima, kao i nedostatke u međusobnom povjerenju radnika i poslovodstva. U životu i na radnome mjestu nam pokušavaju nametnuti snimanje kao nešto normalno ili ljudsko, iako je to, po svemu, sasvim nešto suprotno.

Ugrožavaju zdravlje i psihičku stabilnost

Sve veći pritisak na radnike, produžavanje radnog vremena te stalna kontrola kamerama stvaraju kod ljudi stres i pritisak koji ne pridonosi povećanju proizvodnosti. Naprotiv, ugrožava zdravlje i psihičku stabilnost. Istraživanja pokazuju da su četiri petine radnika na radnome mjestu pod stresom, ili 60 posto zbog toga ima teškoće u spavanju, što dovodi do narušavanja zdravlja. Uvođenjem kamera i videonadzora u poduzećima se objašnjava zaštitom imovine, zbog raširenih pljački i razbojstava, što je dijelom i istina, ali u većini slučajeva to nije točno. Stoga sindikati traže da se videonadzor u poduzećima regulira kolektivnim ugovorima i posebnim sporazumima. Da se radničkim vijećima ili sindikatima da mogućnost kontrole i postavljanja kamera na radnome mjestu. Zbog toga sindikati od Vlade traže da se u Zakonu o radu preciznije uredi zaštita dostojanstva i privatnosti radnika na radnome mjestu, a u Zakonu o zaštiti na radu uredi procedura postavljanja kamera.

Sukobi su česti prisutni u privatnom i profesionalnom životu. Oni donose mogućnost za promjenu (bila ona osobna ili promjena odnosa).
U osnovi svakog sukoba su razlike, a ljudi imaju različito radno i životno iskustvo, različite ciljeve, izobrazbu, stavove, reakcije. Sukob je, dakle, neslaganje stavova, vrijednosti, uvjerenja i interesa između pojedinaca, grupa ili organizacija. Sukobe ili rješavamo, »guramo pod tepih« ili ostavljamo otvorene.
Većina sukob povezuje s negativnim asocijacijama i neugodnim emocijama. Vrlo rijetko ljudi u sukobu vide neku dobit, kao npr. poboljšanu komunikaciju, veće obostrano razumijevanje, promjenu odnosa nabolje, povećano povjerenje i međusobno uvažavanje. No, sukobi imaju i svoju dobru stranu: izazivaju i potiču kreativnost, nove ideje, predstavljaju izazov i oblikuju nove odnose.
Osnovni pojmovi važni za razumijevanje sukoba su: potrebe, opažanje, moć, vrijednosti i emocije.