Ovaj tekst je rezultat studije Obuhvatna analiza novih strukovnih i gospodarskih aktivnosti u Europskoj uniji u grafičkom i nakladničkom sektoru. Dio je serije od šesnaest sektorskih studija o budućim promjenama, vještinama i radnim mjestima, pod zajedničkim naslovom i po narudžbi Europske komisije. Studija je provedena u razdoblju siječanj 2008. - svibanj 2009. godine.
Glavno žarište studije je budućnost vještina i poslova/radnih mjesta do 2020. godine. Analizira dosadašnje relevantne razvojne faze i trendove u sektoru, te istovremeno ocrtava tekuće stanje stvari u sektoru s naglaskom na promjene, vještine i poslove/radna mjesta.

Medijske grupacije Axel Springer i Ringier dogovorile su spajanje svojih divizija u istočnoj Europi, da bi stvorile jedan od najvećih izdavačkih divova u regiji. Dvije će grupacije sa sjedištem u Zurichu u «joint ventureu», koji još moraju odobriti europski regulatori, držati po 50 posto udjela. Udruženje vrijedno preko 420 milijuna eura, koje će obuhvatiti više od 100 tiskanih i 70 internetskih publikacija, podrazumijeva spajanje podružnica njemačkog Axel Springera u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj te švicarskog Ringiera u Srbiji, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj.

U Leipzigu je od 18. do 21. ožujka ove godine održan poznati Međunarodni sajam knjiga, najstariji i jedan od najvećih sajmova knjiga u svijetu. Nastupilo je 2100 izlagača iz 39 zemalja svijeta, među kojima i Hrvatska te zemlje u okruženju. Na ovogodišnjem – proljetnom Sajmu knjiga dominirala je proza autora mlađeg naraštaja, a jedna od tema Sajma, bila je književnost jugoistočne Europe, u sklopu kojeg je održan i zajednički nastup Srbije, Slovenije, Crne Gore i Rumunjske. Sajam je osmislila Alida Bremer. Uz financijsku potporu Ministarstva kulture za RH, službeno su nastupili pjesnici: Zvonko Maković, Delimir Rešicki, Tomica Bajsić, Gordana Benić, Ivana Bodrožić-Simić i Branko Čegec, te mnogi drugi hrvatski spisatelji.
Sajam su posjetili nobelovci Herta Müller i neizostavni Gunter Grass. Nagradu za europsko razumijevanje, koju od 1994. godine dodjeljuje grad Leipzig, dobio je mađarski pisac i novinar Gyorgy Dalos, a ovu je nagradu 2005. godine dobila hrvatska spisateljica Slavenka Drakulić.

Nakladnici EPH, Slobodna Dalmacija, Vjesnik naklada, Glas Slavonije, Glas Istre, Novi list, Večernji list, RTD i Datapress usklađenim su djelovanjem podigli cijene dnevnih novina za jednu kunu. Time su sklopili zabranjeni sporazum - kartel, ocjena je Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja

Preneseno: www.banka.hr od 26.3.2010.

Stručni priručnik Grafika - Papiri i kartoni, autora Stjepana Horvatića, po svom sadržaju jedinstven je ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Priručnik je važan za strukovno obrazovanje i edukaciju učenika strukovnih škola, studentima, nastavnicima te stručnjacima s praktičnim znanjem za dodatnu edukaciju i stručno usavršavanje u trgovačkim društvima koja se bave proizvodnjom, tiskom, preradom papira i kartona. Opisani su različiti postupci, strojevi i aparati potrebni za proizvodnju, obradu, i preradu te ispitivanja standardnih vrijednosti, svojstava i primjena raznih vrsta papira i kartona uključujući i njihovu primjenu u tisku s raznim vrstama tiskovnih boja, folija i drugih repromaterijala. Priručnik je uz dosta napora ugledao svjetlo dana u izdanju Grafičke škole u Zagrebu, gdje se priručnik i može nabaviti.
U pripremi je 2 dio priručnika Grafika - papiri i kartoni kao i Fleksotisak - tisak ambalaže i Tisak - važan dio medija.

Na tehničkom sajmu inovacija EXPO 2010. U Malesiji, ekipa dr. Vilka Žiljka dobila je još jednu zlatnu medalju za inovacije iz područja primjene INFRAcrvenog svjetla u grafičkoj tehnologiji. To je novi pristup tehnologije u primjeni crvenog svjetla (boja) u tiskarstvu. Radi se o tisku dvostruke informacije (slike ili teksta) koja se u jednoj varijanti vidi prostim okom, a u drugoj pomoću infracrvenog svjetla. Izum je ostvarila već poznata ekipa – dr. Vilko Žiljak, dr. Klaudio Pap, dr. Ivana Žiljak Stanimirović i dr. Jana Žiljak Vujić. Prezentaciju inovacije u Kuala Lumpuru izvela je dr. sc. Tajana Koren.
Spomenimo na kraju da je godišnju nagradu za inovacije Hrvatske pod nazivom »Nikola Tesla« za 2009. dobila već spomenuta ekipa dr. sc. Vilka Žiljka, kao najboljeg inovatora tehničkih izuma u zemlji.

Krajem veljače 2010. godine, u Stubičkim je Toplicama održana međunarodna konferencija o digitalnim sustavima u tiskarstvu pod nazivom: »Tiskarstvo 2010«. Ovaj znanstveni skup organizirali su: Centar za grafičko inženjerstvo, Akademija tehničkih znanosti i Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U nazočnosti 50 sudionika, svoja znanja i dostignuća primjene digitalne tehnologije u tiskarstvu i izdavaštvu, predstavili su brojni znanstvenici iz Hrvatske i svijeta.
Glavna tema rasprave na konferenciji, ističe dr. Vilko Žiljak, profesor Grafičkog fakulteta, bila je o tome kako će izgledati izdavaštvo tiskarstvo u budućnosti. Dodao je da inovacije u grafičkoj tehnologiji idu neslućenim brzinama, pa je vrlo teško predvidjeti što će se u našoj struci događati u budućnosti, primjerice za 20 godina? Sve inovacije iz zaštitnog tiska dolaze u praktičnu primjenu tek za 10 godina, a tu tehnološke mogućnosti fantastične.

• Brojni predavači – znanstvenici
• Od WEB-a do zaštitnog tiska
• Vrhunska zaštita tiska

U Hrvatskoj je krajem prosinca 2009. godine u Središnjoj službi Zavoda u Zagrebu, registrirano više od 300.000 nezaposlenih osoba, među kojima je bilo i 1.679 nezaposlenih grafičara. To je nešto veći porast nezaposlenosti u odnosu na 2007., pa i 2008. godinu. Najviše je bilo nezaposlenih fotografa – 378, grafičkih tehničara – 336, knjigoveža – 162, tiskara 87, kao i grafičara dorade, te dipl. grafičkih inženjera – 77, grafičara za doradu – 87, grafičkih urednika 58, grafičkih inženjera 48, i tako dalje.
Ovi podaci dovoljno govore o tome kako bi naše obrazovne ustanove pravilnije morale provoditi sustav planiranja i obrazovanja kadrova u grafičko-nakladničkoj djelatnosti.

Zaposlenost u američkim novinama danas je na jednakoj razini kao pedesetih godina prošlog stoljeća, pokazalo je istraživanje američkog Ureda za statistiku.

Prema rezultatima istraživanja, u novinama je danas zaposleno tek oko 275 tisuća djelatnika, dok je najmanji broj zaposlenih, oko 240 tisuća, zabilježen 1974. Najpovoljnije razdoblje trajalo je od 1970. do 1990. Primjerice, najveću razinu zaposlenost je dostigla 1989., kada je u novinama radilo gotovo 460 tisuća radnika. Broj zaposlenih posljednjih petnaest godina konstatno opada, no neki smatraju kako bi se u narednih deset godina mogao dogoditi oporavak. Naime, sukladno tehnološkom napretku i novim navikama potrošača, sigurno će se razviti novi načini izvještavanja.