Ugovori o radu na neodređeno vrijeme trebaju biti pravilo, a neprihvatljiva je zloupotreba da se takvi ugovori zamjenjuju netipičnima, odnosno ugovorima s ograničenim vijekom trajanja. To se navodi u izvješću što ga početkom srpnja prihvatio Europski parlament. Ovim izvješćem Europski parlament želi uputiti snažnu poruku zemljama članicama - sigurnost profesionalne karijere, nužan je uvjet za socijalnu Europu.

• RH - Iznimka pretvorena u pravilo
• Svaki osmi na određeno vrijeme
• Nema provjere - ima zlouporabe!?

Prema službenim podacima za prošlu godinu koje je objavio Eurostat, statistička agencija Europske unije, najniži iznos minimalne plaće je u Bugarskoj tek 112 eura, dok je najveći u Luksemburgu, čak 1.610 eura.
Istraživanje je provedeno u 20 od ukupno 27 država Europske unije - sedam članica nema uvedene minimalne plaće. Njemačka, Austrija, Italija i skandinavske zemlje nemaju institut minimalne plaće. Pored članica EU, u istraživanje su bile uključene i Turska u kojoj je minimalna plaća 330 eura te SAD gdje je minimalna plaća oko 625 eura.
U prvu grupu ulazi devet država, čije minimalne plaće variraju od 100 do 350 eura, a čine je Bugarska, Rumunjska, Litva, Letonija, Slovačka, Estonija, Mađarska, Češka i Poljska.
U drugoj grupi su Portugal, Slovenija, Malta, Grčka i Španjolska, gdje su minimalne plaće između 500 i 700 eura.
Treću grupu sačinjava šest najbogatijih država u kojima najniža plaća iznosi 1.150 eura. U tom bloku zemalja su Velika Britanija, Francuska, Belgija, Nizozemska, Irska i Luksemburg.
Podsjetimo, u Hrvatskoj je, prema Zakonu o minimalnoj plaći, iznos minimalne plaće utvrđen na razini 2.814 kuna što će reči oko 385 eura.
Njemačka statistička služba objavila je istodobno rezultate svojeg istraživanja u privatnom industrijskom sektoru, koje pokazuje da je satnica u prošloj godini bila najniža u Bugarskoj, a iznosila je 2,90 eura, a najveća u Danskoj – 37,40 eura. U Hrvatskoj je prosječna bruto satnica u prosincu prošle godine iznosila 42,39 kuna ili 5,80 eura a prosječno neto satnica 29,33 kune ili 4,01 euro.

Nedavno je MMF izračunao da će javni dug 10 najbogatijih zemalja svijeta sa 78 posto njihovoga BND-a (bruto nacionalni dohodak), koliko je iznosio 2007. godine, porasti na 114 posto u 2014. godini. Jer, ukupni sadašnji američki dug iznosi više od 55,6 bilijuna dolara. Zahtijeva se drastična reforma kapitalizma!

Jednako postupanje prema svim građanima Europske unije jedno je od njezinih temeljnih načela na kojima počiva. Posebna pozornost posvećuje se ravnopravnosti muškaraca i žena. U tome smislu Europska komisija redovno prati stanje u tom području, izvještava o postignutom napretku, te najavljuje buduće mjere u cilju poboljšanja stanja u tom području.
U svom ovogodišnjem Izvješću Europska komisija zaključuje da je u području ravnopravnosti žena i muškaraca postignut napredak, ali da nejednakosti i dalje postoje, i to na štetu žena. Nejednakosti se i dalje mogu vidjeti u stopi zaposlenosti/nezaposlenosti žena, plaći, broju sati rada, riziku od siromaštva. Položaj žena je još više unazadila gospodarska kriza, te recesija gospodarstava. To pokazuje i stopa nezaposlenosti muškaraca i žena.

U godinu dana Francuzi odrade 1559 sati (podaci za 2007. godinu), dok Nijemci rade manje, odnosno 1432 sata, a Nizozemci još manje, odnosno 1413 sati u godinu dana. Talijani rade nešto više, odnosno 1566 sati, Španjolci čak 1775 sati, Amerikanci 1785 sati, Japanci 1784, sata, a Južnokorejci su najradišniji i provedu 2165 sati godišnje na radnim mjestima.

• Francuzi ne daju 35-satni radni tjedan
• Danas se ipak manje radi
• Normalni radni tjedan
• Poslodavci su naravno nezadovoljni

Vrijeme gospodarske krize dovelo je u središte pažnje javnosti problem siromaštva i mjere za suzbijanje socijalne isključenosti. Solidarnost je jedno od vodećih načela Europske unije, što znači da bi svi građani trebali moći uživati pogodnosti uspješnih vremena, a također i dijeliti teret kada nastupe poteškoće. Pa ipak, gotovo 80 milijuna Europljana živi ispod granice siromaštva, a mnogi se suočavaju s ozbiljnim preprekama pri pokušaju pristupa zapošljavanju, obrazovanju, rješavanju stambenog pitanja, socijalnim i financijskim uslugama.
U razdoblju od 28. kolovoza i 17. rujna 2009. godine na zahtjev Europske komisije - Opće uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti, u Europskoj uniji je provedeno istraživanje Eurobarometra o siromaštvu i socijalnoj isključenosti u listopadu 2009. godine.

• Rast siromaštva zadnje tri godine
• Stanje u Hrvatskoj

Lisabonski sporazum stupio je na snagu 1. prosinca 2009. godine. On donosi institucionalne novine u organizaciji Europske unije, koje znače ostvarivanje kontinuiteta u njezinu radu, kao i jačanje kompetencija svih tijela upravljanja ovom složenom zajednicom naroda i država.

Europski zvaničnici, pa niti mi u Hrvatskoj, ne krijemo otvoreno zadovoljstvo što su Irci podržali Ugovor iz Lisabona, temeljni političko-pravni akt Europske unije. Smatra se da će se na taj način lakše nastaviti proširenje europske obitelji, a posebno da će se efikasnije rješavati ekonomska kriza i ogromna narastajuća nezaposlenost.

• Lisabonski ugovor
• Europi trebaju jaki lideri
• Radnicima i njihovim sindikatima bolje u EU

Njemački DHL, najveća svjetska kompanija specijalizirana za logističke i poštanske usluge, koja zapošljava više od pola milijuna ljudi širom svijeta i čiji je prihod u 2008. g. iznosio 54 milijarde eura, naručila je istraživanje, čiji je osnovni cilj bio da se predvidi ponašanje potrošača do 2020. godine. Prenosimo najvažnije rezultate iz te studije.

• Rast svjetske privrede
• Energetika i dalje u žiži
• Nove mogućnosti razvoja uslužnih djelatnosti
• Budućnost Europske unije

Ministri poljoprivrede najmoćnijih država svijeta upozoravaju na predstojeću krizu hrane, koja će biti gora od plina. Prema podacima UN, u 2008. godini armija gladnih u svijetu uvećala se za 100 milijuna ljudi i danas sačinjava oko 970 milijuna. Zato je faktor hrane za stabilnost svijeta jednako važan kao energetski.

• Kupovanje obradive zemlje u drugim državama
• Što će poduzeti Hrvatska?