English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
Posao lakše pronalaze slabije obrazovani
Domaću burzu rada u posljednje dvije godine napustilo je 60.000 ljudi. I dok je dobar dio njih potragu za zaposlenjem nastavio negdje u inozemstvu, drugi su sreću pronašli unutar granica Hrvatske, a do posla su uglavnom dolazili oni s nižim stupnjem obrazovanja. Podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) potvrđuju kako je od oko 116.000 nezaposlenih osoba danas gotovo četvrtina visokoobrazovana, dok je prije dvije godine njihov udio bio oko 16 posto. Pri tom su posebno loše prošle žene: u prvom kvartalu 2017. g. one s diplomom činile su 16,9 posto, da bi se dvije godine kasnije udio na burzi udvostručio. U prvom kvartalu 2019. iznosio je 32,1 posto. S druge strane, nezaposleni s osnovnom školom još prije dvije godine činili su 15,8 posto nezaposlenih, da bi njihov udjel u prvom tromjesečju ove godine pao na 7,5 posto. Također se smanjio i udio onih sa završenom strukovnom školom. 

  • Rezultat ponude i potražnje
  • Neusklađenost obrazovnog sustava s tržištem rada
  • Fakulteti moraju javno pokazati statistike uspješnosti



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvati ne vjeruju u svijetlu budućnost
Mnogi ljudi ostanu bez posla, ili se između rada i mirovine nađu bez ikakvih primanja. Tako 12 posto ispitanika agencije Improve u sklopu istraživanja o ekonomskoj klimi ne bi moglo pokrivati troškove života bez posuđivanja novca ni tjedan dana, 18 posto mjesec dana, a 28 posto procjenjuje da bi izdržalo do tri mjeseca.
Svaki drugi Hrvat smatra da će u sljedećih godinu dana gospodarsko stanje biti gore, a tek nešto više od trećine da će im se osobna potrošnja i potrošnja kućanstva u idućih godinu dana povećati. Čak 55 posto misli da će im potrošnja ostati na istoj razini kao i dosad.
Također, još uvijek veliki dio građana ne osjeća ekonomsku sigurnost. Njih 86 posto ne očekuje da će se pozitivni trendovi nastaviti. Razlog je što živimo iz mjeseca u mjesec te nas samo jedna ili najviše tri plaće i mirovine dijele od potpunog siromaštva. Za one koji imaju kredite, to automatski znači deložaciju i beskućništvo. Razlog je posve logičan, nedostatak ušteđevine koju nije moguće stvoriti, jer malene plaće i mirovine odlaze na osnovne životne troškove pa se nema što staviti na stranu.
Nesigurnost stvara i slaba socijalna mreža na koju se osoba ne može osloniti u teškim situacijama, što nije slučaj u razvijenijim zemljama. Upravo je sigurnost temeljna poželjna značajka mladih pa je ujedno i poražavajuća činjenica da ih većina ne želi raditi u javnom sektoru. 

Verzija za ispis
 
Hrvatska u 2018. godini na dnu po kupovnoj moći u EU
Hrvatska je i u 2018. godini bila u skupini zemalja Europske unije s najnižom razinom stvarne potrošnje po stanovniku, u društvu Mađarske i Bugarske, pokazale su prve procjene Eurostata. Prema prvim procjenama europskog statističkog ureda, i prošle je godine, kao i 2017., samo u 10 zemalja EU kupovna moć kućanstava bila iznad prosjeka Unije.

  • Kontinuirano velike razlike među pojedinim zemljama
  • Hrvatska drži pretposljednje mjesto
  • Hrvatski BDP po stanovniku i dalje među najnižima u EU
  • Najbliže je prosjeku Malta čiji je BDP dva posto ispod te razine.
  • U Poljskoj, Mađarskoj, Latviji i Grčkoj bio je niži otprilike za trećinu.



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Cijene europske, plaće hrvatske
Visoke trgovačke marže, turistička potrošnja, nedostatak konkurencije i država koja na sve sliježe ramenima – glavni su razlog što se Hrvatska godinama suočava s neproporcionalno visokom razinom cijena u odnosu na ekonomsku razvijenost.

  • Cijene drastično rastu, a razvijenost neznatna


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ljetovanje - Za radnike samo san
Tranzicijski proces iznjedrio je mnoštvo antologijskih rečenica, počevši od one da smo čudo kojem se divi cijeli svijet, pa do one da su se radnici ranije odmarali, a sada je vrijeme da počnu raditi. Ta rečenica o radnicima je sama po sebi besmislena i netočna. Ti, navodno, lijeni radnici su od Hrvatske stvorili srednje razvijenu industrijsku zemlju dok su je tvorci tih antologijskih rečenica upropastili pa praktički jedva da imamo bilo kakvu proizvodnju. Nažalost, praksa je pokazala da su ti tranzicijski mudraci i pljačkaši Hrvatske ipak bili donekle u pravu. Jer, radnici se zaista više ne odmaraju, a oni koji imaju posla rintaju, u pravilu, za nisku plaću.

  • Nestalo 637 radničkih odmarališta


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Inicijativa „67 je previše“ - Odbor za Ustav predložio provjeru broja potpisa!?
Odbor za Ustav Hrvatskog sabora predložio je Saboru da zaduži Vladu da provjeri potpise prikupljene u referendumskoj inicijativi "67 je previše". Taj zaključak još treba potvrditi Hrvatski sabor. Iako je prijedlog jednoglasno podržan na sjednici odbora, zastupnik Peđa Grbin predložio je da se s obzirom na broj potpisa ne provjerava svaki, nego da Vlada uzme uzorak i iz njega utvrdi je li prikupljen dovoljan broj potpisa građana za pokretanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. 

Verzija za ispis
 
Sjever Hrvatske sve više zapošljava strance
Posljednjih tjedana novinske stupce pune ispovijesti poduzetnika s Jadrana, koji usprkos velikim naporima ne uspijevaju pronaći dovoljan broj radnika koji će iznijeti ljetnu turističku sezonu. Međutim, bjesomučna potraga za radnom snagom ne odvija se samo na moru, već se dobrim dijelom preselila i na kopno. Uzevši u obzir više puta spominjan nedostatak domaćih radnika, kao i nedavno povećanje kvota za uvoz stranih radnika, poslodavci su rješenje pronašli izvan granica Hrvatske. Na sjeveru države, u dvije prosperitetne županije, Varaždinskoj i Međimurskoj, posljednjih mjeseci se zaposlilo više stotina radnika. 
Do prije par godina nitko ne bi pomislio da će ga u restoranu u Prelogu posluživati Ukrajinci, da će u trnovečkim pogonima kožnatu galanteriju za automobile šivati Pakistanci i Sirijci ili da će u varaždinskoj tvornici stolarije raditi Nepalci. Poslodavci su s tim radnicima izrazito zadovoljni, kažu da svi govore engleski, a hrvatski brzo uče. 
Govori se i o dolasku Indijaca i Filipinaca preko agencija za zapošljavanje. Poslodavci s nestrpljenjem očekuju donošenje novog zakona o strancima, koji bi trebao olakšati ulazak stranaca, ne samo radnika nego i studenata, ali trenutačno su tek djelomično zadovoljni. Radnika im treba i više nego što je uvoznih kvota, koje su nedavno i nešto povećane, a žale se i na dugotrajnu proceduru. 

Verzija za ispis
 
Ne štede za mirovinu
Iako su svjesni činjenice da iznosi mirovina često nisu dovoljni za financijski bezbrižan život u trećoj dobi, dvije trećine milenijalaca, u koje ubrajamo osobe rođene između 1981. i 1996. godine, danas ne štedi novac za vrijeme nakon umirovljenja. 
Mladi ne štede ponajviše zato što ne zarađuju dovoljno kako bi pritom mogli i štedjeti, ali i zbog toga jer smatraju da štednja nema smisla, jer će budućnost ionako biti kaotična zbog klimatskih promjena. Takvi stavovi odudaraju od medijski prezentiranih ocjena milenijalaca kao optimistično-neobvezno-nonšalantnih. 
Milenijalci imaju dodatne razloge zbog kojih ne vjeruju u mirovinsku štednju. Oni su vidjeli burzovne katastrofe u kojima su njihovi roditelji ostali bez štednje, vidjeli su i brojne terorističke napade, i sve ih to nagoni na katastrofično razmišljanje. Nije stoga čudno da je povjerenje u kapitalizam milenijalaca palo sa 68 posto u 2010. na 45 posto u 2017. g. 

Verzija za ispis
 
Smanjuje se nezaposlenost
Prema kraju svibnja Hrvatski zavod za zapošljavanje ulazi s približno 121 tisućom nezaposlenih radnika, oko 40 tisuća manje nego lani u isto vrijeme i oko 27 tisuća manje nego na kraju 2018. godine. 
Više od polovice nezaposlenih su žene, svaki četvrti je u dobi od 29 godina, a približno 40 posto, odnosno oko 53 tisuće, dugotrajno je nezaposleno. To su ljudi koji žele raditi, ali posao ne mogu naći godinu i više dana i usprkos tome što se posljednjih godina u Hrvatskoj stvara oko 30 tisuća novih radnih mjesta godišnje.


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Odlazak iz Hrvatske nije uvijek rješenje
Osječanka koja je prije dvije godine otišla iz Slavonije u Njemačku „trbuhom za kruhom“, nakon povratka u Hrvatsku, ispričala je kako joj je bilo u Njemačkoj, koliko je ondje zarađivala i zašto se vratila u Hrvatsku. 
U Njemačkoj je bila dvije godine. Otišla je tamo s dečkom i skupa su radili u jednom talijanskom restoranu. Radila je kao pomoćna radnica – prala posuđe, donosila kuharima sve što im treba, pripremala i pravila salate. Radili su u dvije smjene i kroz dan im je ostalo tek nekih sat vremena za odmor. Jedan dan u tjednu je bio slobodan dan. Bio je to ponedjeljak, koji su od silnog umora doslovno prespavali jer se radilo po cijele dane.
Smještaj im je organizirao vlasnik restorana u kojem su radili. U restoranu su imali jedan obrok, a od plaće im je umanjivano za stan i režije. Praktično ništa nisu mogli uštedjeti. Otprilike je to, što se tiče novca, kao da se radi po 12 sati šest dana u tjednu u Zagrebu. Kada bi im se sve odbilo od plaće, zajedno s dečkom je mjesečno zarađivala oko 2000 eura. 
Njihovo vrijeme boravka u Njemačkoj se preklopilo i s dolaskom jeftinije radne snage u Njemačku. Kaže da je ona bila plaćena sedam do osam eura po satu, a jeftinija radna snaga po dva eura. Kako su oni bili jeftiniji, radije su poslodavci njih zapošljavali. Nakon dvije godine, odlučila se vratiti u Hrvatsku. 

Verzija za ispis
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »