English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »
U Hrvatskoj su stariji radnici nepoželjni
Zašto su u hrvatskom društvu stariji od 50 godina nepoželjni kao radnici, osim ako nisu liječnici, sveučilišni profesori, odvjetnici? I zašto lošije žive od radnika iz ostatka EU? Većina nas bi radije prepustila svoj život i zdravlje u ruke liječniku u dobi od 50 ili 60 godina, nego mladom liječniku. No, kad je riječ o drugim starijim radnicima, kvaliteta njihova radnog života je niža od mlađih radnika i njihovih vršnjaka iz drugih EU zemalja.

  • Htjeli bi da rade dulje, ali ih ne cijene



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvati ne iseljavaju zbog siromaštva
I dok su u novije vrijeme Irska i Švedska postale najspominjanije destinacije u koje Hrvati odlaze raditi, jedna država je već desetljećima spremna prihvatiti i zaposliti Hrvate. Riječ je o Njemačkoj. Prema istraživanju provedenom na uzorku od 1200 hrvatskih iseljenika koji su u Njemačku odselili nakon priključenja Hrvatske Europskoj uniji, iseljavanje bi trebalo stati 2026. godine, a dotad bi iz Hrvatske trebalo iseliti oko 800 tisuća, većinom mladih, radno sposobnih osoba. 
Ispitanici su ispunjavali čitav niz upitnika, počevši od toga koliko su zadovoljni životom u Njemačkoj, zašto se ne bi vratili u Hrvatsku, zašto su otišli.

  • Razočarani su društvom


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Gotovo trećinu kućnog budžeta trošimo na hranu
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvati na hranu i bezalkoholna pića mjesečno odvajaju 28% kućnog budžeta, dok je europski prosjek 12%. Najviše trošimo na meso, gotovo 6.700 kn godišnje, za kruh i žitarice izdvajamo 3.500 kn, zatim na jaja i sir 3.300 kn, na povrće 2.500 kn, a na voće 1.500 kn godišnje. Međutim, ovi iznosi ne govore u prilog tezi da se kvalitetno hranimo, već potkrepljuju onu prema kojoj siromašno živimo. 

  • Indikator siromaštva društva
  • Na hranu trošimo najviše u EU


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Ovo će biti godina poskupljenja
Ova će godina, nema sumnje, biti godina poskupljenja režijskih i drugih troškova u kućanstvima, i brzo će nestati benefit od pojeftinjenja neke hrane i režija zbog smanjenja PDV-a.
Od 1. travnja oko 600 tisuća kućanstava u Hrvatskoj, koja koriste gradski plin, taj trošak plaćaju u prosjeku sedam posto više nego dosad, što je porast od dvadesetak kuna mjesečno. Te će cijene na snazi biti do 1. siječnja iduće godine, kad nas opet očekuje blago poskupljenje. Za oko dvadeset posto je 1. travnja porasla i cijena električne energije dijelu poduzeća koja još uvijek iz HEP Elektre nisu prešla nekome od alternativnih, jeftinijih opskrbljivača. 
Kako se bliži obveza Hrvatske da do 2020. godine odvaja najmanje polovicu korisnog otpada iz smeća, gradovi i općine se ubrzano pripremaju i za novi sustav prikupljanja i odvoza otpada, što će utjecati i na rast računa za kućanstva. Od 1. siječnja iduće godine porast će i cijena mlijeka i mliječnih proizvoda zbog povratka povratne naknade od pola kune na tu ambalažu. 

  • Štednja na hrani



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uvozimo više radnika nego Njemačka
Sve zemlje Europske unije vode selektivnu imigracijsku politiku i manjak radnika nadomještaju uvozom stranih, pa je to nužno i za Hrvatsku. Kvote za uvoz stranih radnika ove godine odobrene su za njih 57.000, što znači da će Hrvatska s obzirom na broj stanovnika od 4 milijuna ljudi uvesti više radnika od Njemačke, koja s više od 80 milijuna stanovnika uvozi milijun radnika godišnje. Hoće li uvoz stranih radnika samo potaknuti novo iseljavanje mladih koji neće ostati raditi za taj novac, niti mogu od te plaće ovdje živjeti?

  • Neselektivna imigracijska politika
  • Niska cijena rada



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Iseljavanje po regijama
Trend iseljavanja se nastavlja. Posljednji podaci potvrđuju tezu: najčešće emigriraju Hrvati iz siromašnijih regija. Odlazak iz Hrvatske je direktno povezan s ekonomskom snagom pojedinog kraja. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku, a koji u korelaciju dovode BDP po stanovniku u pojedinoj županiji s brojem odseljenih u inozemstvo. 

  • Najviše ljudi napustilo Vukovarsko-srijemsku županiju
  • U Zagrebu se najbolje zarađuje


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Hrvatski minimalac je na dnu Europe
To što je Vlada ove godine podigla minimalnu bruto plaću s 3.440 kn na 3.750 kn nije nas uopće podiglo na ljestvici, nego smo dodatno pali za jedno mjesto, pa su sada samo četiri zemlje lošije od nas.
Nisu se tako ostvarile najave premijera Andreja Plenkovića, koji je krajem prošle godine izjavio da će 37 tisuća hrvatskih radnika koji zarađuju minimalnu plaću od ove godine dobivati bruto minimalac od 505 eura. Čak je i Litva, za koju je Plenković računao da će ostati lošija, povisila minimalac i to najviše u cijeloj Europskoj uniji, za čak 39 posto, povećavši ga s 400 na 555 eura. Očekivanja značajnog napretka na europskim ljestvicama pala su u vodu jer druge zemlje nisu sjedile prekriženih ruku, nego su gotovo sve povisile minimalac. Najveća povećanja minimalne plaće zabilježena su u Španjolskoj, Grčkoj i Bugarskoj. Najveća europska minimalna plaća je u Luksemburgu i iznosi 2071 eura, u Njemačkoj iznosi 1557 eura, a radnici u Nizozemskoj, Irskoj, Belgiji, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu zarađuju minimalne plaće triput veće od hrvatskih radnika. Naši susjedi Slovenci imaju 886 eura minimalac. 

Verzija za ispis
 
Država pred rasulom?
U Hrvatskoj je bruto društveni proizvod u 2018. godini porastao za 2,6 posto. U zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju došlo je do usporavanja rasta na svega 2,3 posto, usprkos navodnim reformskim potezima koje poduzima ova Vlada. Da, govori se, mi sjajno radimo, ali u Europskoj uniji dolazi do stagnacije gospodarskih aktivnosti. Možda. No, kako to da je u Sloveniji, koja nije na Marsu, već odmah tu do nas, bruto društveni proizvod u prošloj godini porastao za 4,5 posto. Ne krije li se odgovor u činjenici da mnogi podaci govore kako je Hrvatska na mnogim područjima u rasulu.
  • Milijarde eura otišle u vjetar



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Poslodavci više ne žele plaćati dugotrajna bolovanja
Poslodavci ne žele više snositi trošak bolovanja prema sadašnjim pravilima, a to je do 42 dana bolovanja. Nakon toga trošak bolovanja snosi država. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) traži da se trošak bolovanja koje snose poslodavci smanji na 15 dana jer je previše bolovanja i pogotovo, kako tvrde, lažnih bolovanja. Prema HZZO-u, oko 30 posto bolovanja prošle godine je bilo neopravdano. Iz HUP-a tvrde da europske zemlje plaćaju 15 dana i manje. U Hrvatskoj poslodavci plaćaju 16,5 posto doprinosa iz bruto 2 upravo za zdravstveno osiguranje i za takva osiguranja, tako da HUP smatra da bi država trebala preuzeti plaćanje bolovanja nakon 15. dana. 
Poslodavci se žale da radnici koriste bolovanje kako bi radili nešto „sa strane“ ili da bi radili na sezonskim poljoprivrednim ili turističkim poslovima. No, iz HZZO-a ističu da je pak ljeti najmanje bolovanja. Nadalje, iz HZZO-a kažu da poslodavac može u svakom trenutku zatražiti od HZZO-a kontrolu nekog bolovanja. Poslodavci to ponekad koriste u jednom vrlo nekorektnom smislu, a to je da radnik ode na bolovanje i prvi dan traže od HZZO-a da prekontrolira to bolovanje. 

Verzija za ispis
 
Reformske mjere u 2019. godini
Sredinom veljače ove godine Vlada je započela konzultacije oko izrade novog Nacionalnog plana reformi za 2019. godinu, koji Vlada RH planira predložiti Europskoj komisiji u okviru procesa Europskog semestra. Tim dokumentom se određuju sve reformske mjere koje Vlada RH namjerava provesti u sljedećih godinu dana. 
Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 »