English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
25 godina Zakona o radu - Trendovi i karakteristike kolektivnog pregovaranja
Početkom ove godine navršilo se 25 godina od početka primjene Zakona o radu. Bio je to prvi Zakon na kojemu su prvi i posljednji put, mjesec dana, zajedno radili predstavnici Sindikata i predstavnici poslodavaca, uz Vladu, koja je konačno uputila u donošenje dogovoreni tekst novog Zakona o radu – dalje u tekstu: ZOR. On je u dotadašnji sustav radnih i industrijskih odnosa unio revolucionarne promjene, a jedna od najvažnijih je bilo kolektivno pregovaranje. 
Istina, kolektivno pregovaranje je postojalo i prije donošenja ZOR-a, jer su se Sindikati organizirali na dobrovoljnom principu u skladu s Konvencijom MOR-a 87., ali na poslodavačkoj strani nije bilo partnerskih organizacija poslodavaca sastavljenih na dobrovoljnom principu, pa su u ulozi poslodavaca na nacionalnoj i sektorskoj razini u kolektivnom pregovaranju sudjelovale Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Iako je u vrijeme donošenja ZOR-a, kolektivno pregovaranje bilo uglavnom centralizirano (kolektivni ugovori su se sklapali na nacionalnoj razini) i njima su bili „pokriveni“ svi radnici, stupanjem na snagu ZOR-a, 1. 1. 1996. godine, socijalni partneri su se zauvijek odrekli tih kolektivnih ugovora i počeli izgrađivati novi sustav industrijskih odnosa sukladno odredbama ZOR-a.

  • Izgradnja industrijskih odnosa
  • Razvoj i trend kolektivnog pregovaranja
  • Sadržaj kolektivnih ugovora


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Kapitalizam čini više štete nego koristi
Većina ljudi u svijetu vjeruje da kapitalizam u svojoj današnjoj formi čini više štete nego koristi, otkrilo je istraživanje uoči samita političke i gospodarske elite u Davosu.
Autori istraživanja navode da su ih ranija istraživanja koja su pokazala rast osjećaja nejednakosti natjerala da pitaju građane jesu li počeli imati dublje sumnje u zapadne demokracije utemeljene na kapitalizmu. Odgovor je „da“ – rekao je voditelj istraživanja. Ljudi preispituju je li ono što imamo danas i svijet u kojem živimo danas, idealno za njihovu budućnost. 
U istraživanju je sudjelovalo 3.400 ljudi iz 28 zemalja. Ispitani su građani zapadnih liberalnih demokracija poput SAD-a i Francuske, ali i građani Kine i Rusije. Više od polovice svih ispitanih, njih 56 posto, smatra da današnji kapitalizam čini više štete nego koristi u svijetu.

  • Sve veće nepovjerenje u kapitalizam



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stabilno propadanje - Do kada ovako?
Snaga i odlučnost s kojom je proveden štrajk prosvjetnih radnika iznenadili su ne samo Vladu, već vjerojatno i same organizatore. Točno je da je ta djelatnost godinama podcijenjena. O tome, između ostaloga, govori podatak da se svojedobno na nastavnički smjer matematike i informatike godišnje upisivalo tridesetak studenata, a u zadnje vrijeme svega tri ili četiri. Plaće su male, a ugled nikakav. Gotovo svaki dan možemo pročitati da se učitelji, pa i roditelji, iživljavaju na nastavnicima, a reakcije su mlake ili nikakve. Ne želimo nastavnicima pripisivati namjere koje nemaju, ali se postavlja pitanje ne krije li se u pozadini njihovog nezadovoljstva opće nezadovoljstvo sa stanjem u državi.

  • Građani Hrvatske su nezadovoljni


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Revizija socijalnog dijaloga
Globalni cilj socijalnog dijaloga i tripartizma je promicanje postizanja konsenzusa i demokratske uključenosti glavnih dionika u svijet rada. Glavni dionici socijalnog dijaloga su tri strane: sindikati, odnosno, organizacije slobodno udruženih radnika, te poslodavačke organizacije nastale na dobrovoljnom principu, kao glavne stranke u socijalnom dijalogu i uvijek prisutna treća strana, odnosno, predstavnici nacionalnih vlada. Ovisno o tome koliko stranaka sudjeluje u socijalnom dijalogu, on se naziva tripartitni ili bipartitni socijalni dijalog, tripartizam, odnosno tripartitni socijalni dijalog se odvija u svrhu uspostavljanja pravnog okvira za socijalni dijalog na nacionalnoj razini, dok bipartizam podrazumijeva socijalni dijalog između organizacija sindikata i poslodavačkih organizacija u svrhu uređivanja međusobnih prava i obveza na tržištu rada. Odvija se uglavnom kroz kolektivno pregovaranje, rad u radničkim vijećima i predstavljanje u organima poslodavaca.

  • Svrha socijalnog dijaloga
  • Kriza dijaloga predugo traje
  • Revizija osnove za razvoj tripartizma



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Predsjednička obećanja - Uglavnom fraze
Trka za mjesto predsjednika ili predsjednice Republike polako se zahuktava. S obzirom na polarizaciju našeg političkog života, imamo s jedne strane desnu opciju koja u prvi plan stavlja hrvatsku državu, mitske nacionalne interese i ostale zvučne floskule te navodne silne uspjehe koje je do sada postigla u vođenju države. Ljevica uzvraća pozivom na jednakost svih građana i socijalnu pravdu. Bez obzira na to što je uloga državnog poglavara uglavnom paradne prirode, niti jedan od kandidata se nije potrudio da biračima malo detaljnije objasni kako će postići ciljeve za koje se zalaže u predizbornoj utrci. Nimalo čudno jer je riječ uglavnom o frazama i nitko se ne želi zamarati s time da ih pretvori u život.

  • Nacionalni interes
  • Ravnopravnost



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nova aristokracija
Nova vremena donose promjene, između ostaloga stvara se nova aristokracija. Ona se ne diči svojim porijeklom, kao stare hrvatske velikaške kuće poput Frankopana, Draškovića ili Pejačevića, već svojom snalažljivošću. Ta nova aristokracija iskoristila je tranzicijski metež i dokopala se slasti i vlasti. Nemamo više grofove i barune, ali imamo vitezove od pretvorbe, korupcije i zloupotrebe vlasti. Oni su ugledni građani kojima povremeno slabašno hrvatsko pravosuđe pokušava stati na kraj, ali u pravilu uzaludno. Tako imamo gradonačelnika s dvije stotine optužbi čiji klub zastupnika je jedan od stupova vlasti ili bjegunca u susjednu zemlju koji i dalje drma hrvatskim nogometom, a koji je bio, a možda je i dalje, u prijateljskim odnosima s vrlo važnim osobama u hrvatskoj politici.

  • Privilegirani sloj



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europska pravna stečevina - Gdje su radnici?
Povećana izlaznost glasača na izbore za Europski parlament znak je da je Europljanima stalo do Europske unije, usprkos Brexitu i usprkos galami suverenista svakakvih vrsta. Međutim, ti izbori su prilika da se osvrnemo na to što je Europska unija i što mnogobrojni propisi u okviru europske pravne stečevine uređuju i kakva je pozicija radnika u tome.
Propisi Europske unije su usmjereni prije svega na regulaciju tržišnog natjecanja kako bi kapital u svim zemljama Europske unije imao jednaka prava za ostvarenje profita. Reguliraju se državne subvencije, opseg proizvodnje šećera, vina i sto drugih stvari, a vrlo malo ili nimalo od svega toga odnosi se na radnike i njihova prava. Radni odnosi velikodušno su prepušteni svakoj zemlji članici, a ako se radnici i spominju, to je u kontekstu liberalizacije radnog zakonodavstva.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uhljebi, povlaštene mirovine, Crkva - Trkači olovnih nogu
Strukturne reforme postaju mitski pojam za koji se nitko ne usuđuje reći o čemu se točno radi, a još manje se pokušavaju provesti. Riječ je, naime, o tome da bi preslagivanje ekonomskih odnosa u društvu izravno utjecalo na interese vladajućih i svih onih koji vlast podržavaju. Evo nekoliko područja na kojima su potrebni rezovi kako bi se Hrvatska odlijepila od dna Europske unije na kojem sada čvrsto počiva, a koji se ne poduzimaju.

  • Uhljebi
  • Povlaštene mirovine
  • Crkva
  • Zaključak


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Lisica čuva kokošinjac!? - Pljačkaški mentalitet
Razdoblje koje nadobudno nazivamo demokratskim promjenama donijelo je državnu neovisnost, ali je ta neovisnost vrlo skupo plaćena. Tu su izgubljeni ljudski životi, tu su velike materijalne štete, a tome se pridružuje neviđena pljačka nekadašnje državne imovine. Ta pljačka je uzrokovala više štete nego sam rat. Oko te mračne strane naše povijesti vođene su žučne rasprave, ali je opći dojam da pohod kriminalnih hordi nije doživio nedvosmislenu i jasnu društvenu osudu. Na njihove marifetluke se možda čak gleda sa simpatijom ili, recimo, s razumijevanjem.

  • Promjena nema na vidiku
  • Kako je moguće? 
  • Kriminalci uvijek imaju rezervnu državu!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izbori kao spas za budućnost Europe
Europa, kao san onih koji u nju žele ili kao stara, statična dama od koje žele pobjeći oni u njoj? Pitanje koje se stalno pojavljuje u novim oblicima ne nalazi pravi odgovor jer je istina i jedno i drugo. Upravo zbog toga je dobrodošlo pismo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona upućeno Europljankama i Europljanima samo tri tjedna prije mogućeg Brexita i 12 tjedana prije europskih izbora. Pismo je istog dana objavljeno u 28 dnevnih novina u članicama EU i izazvalo je raspravu o budućnosti Europske unije u sljedećih nekoliko dana. Pismo su imali prilike pročitati i hrvatski građani i iz njega saznati u kakvoj bi zajedničkoj Europi u budućnosti trebali živjeti. Pismo je ujedno i poziv na izbore zbog izgradnje „demokratske Europe“, o kojoj, nažalost, hrvatski građani i nemaju informacija od hrvatskih europarlamentaraca. Dok su sve misli vladajućih upućene eri hrvatskog predsjedanja EU i „popunjavanju“ važnih mjesta u institucijama EU (nekim našim europarlamentarcima), eto, predsjednik Francuske se sjetio svih Europljanki i Europljana da im približi viziju Europe nakon izbora.

  • Nacionalizam, populizam i raslojavanje obilježili su ovaj mandat europarlamentaraca
  • Vizija nove EU kakvu trebamo


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »