English
version


 
Neka ovo bude vaša početna stranica.
Stavite ovu stranicu u Favorites.
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »
Predsjednička obećanja - Uglavnom fraze
Trka za mjesto predsjednika ili predsjednice Republike polako se zahuktava. S obzirom na polarizaciju našeg političkog života, imamo s jedne strane desnu opciju koja u prvi plan stavlja hrvatsku državu, mitske nacionalne interese i ostale zvučne floskule te navodne silne uspjehe koje je do sada postigla u vođenju države. Ljevica uzvraća pozivom na jednakost svih građana i socijalnu pravdu. Bez obzira na to što je uloga državnog poglavara uglavnom paradne prirode, niti jedan od kandidata se nije potrudio da biračima malo detaljnije objasni kako će postići ciljeve za koje se zalaže u predizbornoj utrci. Nimalo čudno jer je riječ uglavnom o frazama i nitko se ne želi zamarati s time da ih pretvori u život.

  • Nacionalni interes
  • Ravnopravnost



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Nova aristokracija
Nova vremena donose promjene, između ostaloga stvara se nova aristokracija. Ona se ne diči svojim porijeklom, kao stare hrvatske velikaške kuće poput Frankopana, Draškovića ili Pejačevića, već svojom snalažljivošću. Ta nova aristokracija iskoristila je tranzicijski metež i dokopala se slasti i vlasti. Nemamo više grofove i barune, ali imamo vitezove od pretvorbe, korupcije i zloupotrebe vlasti. Oni su ugledni građani kojima povremeno slabašno hrvatsko pravosuđe pokušava stati na kraj, ali u pravilu uzaludno. Tako imamo gradonačelnika s dvije stotine optužbi čiji klub zastupnika je jedan od stupova vlasti ili bjegunca u susjednu zemlju koji i dalje drma hrvatskim nogometom, a koji je bio, a možda je i dalje, u prijateljskim odnosima s vrlo važnim osobama u hrvatskoj politici.

  • Privilegirani sloj



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Europska pravna stečevina - Gdje su radnici?
Povećana izlaznost glasača na izbore za Europski parlament znak je da je Europljanima stalo do Europske unije, usprkos Brexitu i usprkos galami suverenista svakakvih vrsta. Međutim, ti izbori su prilika da se osvrnemo na to što je Europska unija i što mnogobrojni propisi u okviru europske pravne stečevine uređuju i kakva je pozicija radnika u tome.
Propisi Europske unije su usmjereni prije svega na regulaciju tržišnog natjecanja kako bi kapital u svim zemljama Europske unije imao jednaka prava za ostvarenje profita. Reguliraju se državne subvencije, opseg proizvodnje šećera, vina i sto drugih stvari, a vrlo malo ili nimalo od svega toga odnosi se na radnike i njihova prava. Radni odnosi velikodušno su prepušteni svakoj zemlji članici, a ako se radnici i spominju, to je u kontekstu liberalizacije radnog zakonodavstva.

Verzija za ispis Pročitajte više
 
Uhljebi, povlaštene mirovine, Crkva - Trkači olovnih nogu
Strukturne reforme postaju mitski pojam za koji se nitko ne usuđuje reći o čemu se točno radi, a još manje se pokušavaju provesti. Riječ je, naime, o tome da bi preslagivanje ekonomskih odnosa u društvu izravno utjecalo na interese vladajućih i svih onih koji vlast podržavaju. Evo nekoliko područja na kojima su potrebni rezovi kako bi se Hrvatska odlijepila od dna Europske unije na kojem sada čvrsto počiva, a koji se ne poduzimaju.

  • Uhljebi
  • Povlaštene mirovine
  • Crkva
  • Zaključak


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Lisica čuva kokošinjac!? - Pljačkaški mentalitet
Razdoblje koje nadobudno nazivamo demokratskim promjenama donijelo je državnu neovisnost, ali je ta neovisnost vrlo skupo plaćena. Tu su izgubljeni ljudski životi, tu su velike materijalne štete, a tome se pridružuje neviđena pljačka nekadašnje državne imovine. Ta pljačka je uzrokovala više štete nego sam rat. Oko te mračne strane naše povijesti vođene su žučne rasprave, ali je opći dojam da pohod kriminalnih hordi nije doživio nedvosmislenu i jasnu društvenu osudu. Na njihove marifetluke se možda čak gleda sa simpatijom ili, recimo, s razumijevanjem.

  • Promjena nema na vidiku
  • Kako je moguće? 
  • Kriminalci uvijek imaju rezervnu državu!


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Izbori kao spas za budućnost Europe
Europa, kao san onih koji u nju žele ili kao stara, statična dama od koje žele pobjeći oni u njoj? Pitanje koje se stalno pojavljuje u novim oblicima ne nalazi pravi odgovor jer je istina i jedno i drugo. Upravo zbog toga je dobrodošlo pismo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona upućeno Europljankama i Europljanima samo tri tjedna prije mogućeg Brexita i 12 tjedana prije europskih izbora. Pismo je istog dana objavljeno u 28 dnevnih novina u članicama EU i izazvalo je raspravu o budućnosti Europske unije u sljedećih nekoliko dana. Pismo su imali prilike pročitati i hrvatski građani i iz njega saznati u kakvoj bi zajedničkoj Europi u budućnosti trebali živjeti. Pismo je ujedno i poziv na izbore zbog izgradnje „demokratske Europe“, o kojoj, nažalost, hrvatski građani i nemaju informacija od hrvatskih europarlamentaraca. Dok su sve misli vladajućih upućene eri hrvatskog predsjedanja EU i „popunjavanju“ važnih mjesta u institucijama EU (nekim našim europarlamentarcima), eto, predsjednik Francuske se sjetio svih Europljanki i Europljana da im približi viziju Europe nakon izbora.

  • Nacionalizam, populizam i raslojavanje obilježili su ovaj mandat europarlamentaraca
  • Vizija nove EU kakvu trebamo


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Odnos rada i kapitala - Radnici kao privjesak
Demokratsku državu, kakva bi Hrvatska željela biti, karakterizira nekoliko osnovnih elemenata. Kod nas je, nažalost, malo koji ispunjen. Na primjer, trebali bismo imati predstavničko tijelo koje izražava volju birača, što kod nas zbog brojnih prebjega nije slučaj. Mora postojati jednakost pred zakonom, a mnogi slučajevi govore da to nije tako. Pravosudni sustav bi morao sankcionirati svako krivično djelo, ali se krupnim kriminalcima sudi godinama bez ikakvih posljedica. Pravo na drugačije mišljenje postoji samo na papiru, a oni koji ne pušu u isti rog, proglašavaju se izdajnicima, udbašima i komunjarama.

  • Demokratska pozlata i ispod nje


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Korupcija se ne događa slučajno
Na Svjetskom ekonomskom forumu ove godine raspravljalo se i o korupciji, koja košta globalnu ekonomiju oko 3,6 milijardi godišnje. Korupcija obuhvaća raznovrsne aktivnosti, od sitnog podmićivanja do izbornih prijevara, prijevara u nabavi, sukoba interesa, raznih pronevjera. Ona ima bezbroj različitih lica. Njezina definicija je sljedeća: „Zlouporaba povjerene ovlasti za privatnu korist“. Uobičajeno je da se korupcija događa ilegalno, no ni to nije uvijek točno. Moćni interesni lobi (gospodarski ili pravni) može izlobirati kod vladajućih struktura donošenje takvih zakona od kojih će pojedinci (obično moćni) imati velike koristi. To je tzv. „ortački kapitalizam“, koji može trajati dugo, jer je „ozakonjen“, sve dok ne dođe do promjene aktera koji su ga zajedno stvorili (Agrokor). Tada se korupcija događa kao posljedica legalnih postupaka. Ona se najčešće veže na vladajuće strukture zato što te strukture imaju moć po svojoj funkciji. Organizacija koja prati korupciju na globalnoj razini, Transparency International, uz nju veže i sve veću pojavu raznih neetičkih aktivnosti.

  • Slabije demokratske institucije znače veću korupciju
  • Kako provesti antikorupcijske mjere?










Verzija za ispis Pročitajte više
 
Globalni sustav oteo se kontroli?
Svjetski gospodarski forum (WEF) tradicionalno je održan u Davosu od 22. do 25. siječnja 2019. g. Iako se ove godine na sastanku nisu pojavili čelnici najvećih ekonomskih sila, teme o kojima se razgovaralo su možda najznačajnije u povijesti održavanja tog skupa, a svakako su izazov za budućnost cijelog svijeta. Oko 3.200 sudionika koji su stigli u Davos, raspravljali su o životnim pitanjima za cijeli svijet, o promjenama koje se munjevito događaju i mijenjaju percepcije i očekivanja. Globalni sustav danas bio je središnja tema susreta, jer je sve očitije da se „oteo“ kontroli i zbog njega, kao posljedica, u mnogim zemljama nastaju problemi.

  • Razvoj svjetskog globalnog sustava
  • Nitko ne preuzima odgovornost
  • Rizici za globalni sustav


Verzija za ispis Pročitajte više
 
Mamac minimalac
U zemljama poput Danske ili Švedske nema potrebe da država određuje minimum, jer sustav kolektivnog pregovaranja funkcionira. Država samo proširuje odredbe kolektivnih ugovora na djelatnosti koje su njime ostale nepokrivene.
Odluka Vlade o povećanju minimalne plaće sa 2.751 na 3.000 kuna isprovocirala je mnoga pitanja i dosta kritika. Štoviše, kritike su bile u prvom planu. Vladina odluka da dosad garantirani iznos od 2.751 kune zaokruži na 3.000 tako je isprovocirala unisonu poviku i sablazan na desnom, ujedno i dominantnom krilu domaće ekonomske misli i djela. To je još jedan u nizu populističkih poteza ove Vlade, jer veći minimalac šteti samim radnicima u niskoprofitnim granama koje će se zbog minimalca pogasiti, kažu. 

  • Egzodus domaće, potplaćene, radne snage na zapad
  • Minimalna plaća se ne prepušta isključivo tržištu
  • O mnogim se pitanjima zatvaraju oči



Verzija za ispis Pročitajte više
 
Stranica: « Prva 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Zadnja »