Ugovori o radu na neodređeno vrijeme trebaju biti pravilo, a neprihvatljiva je zloupotreba da se takvi ugovori zamjenjuju netipičnima, odnosno ugovorima s ograničenim vijekom trajanja. To se navodi u izvješću što ga početkom srpnja prihvatio Europski parlament. Ovim izvješćem Europski parlament želi uputiti snažnu poruku zemljama članicama - sigurnost profesionalne karijere, nužan je uvjet za socijalnu Europu.

• RH - Iznimka pretvorena u pravilo
• Svaki osmi na određeno vrijeme
• Nema provjere - ima zlouporabe!?

Donošenjem prvog Ustava prije dva desetljeća, Republika Hrvatska se jasno odredila za razvoj socijalno-tržišnog gospodarstva. Takav razvoj pretpostavlja postojanje mehanizama i instituta koji će na najvišoj razini dogovarati razvojnu socijalnu politiku, koji će biti korektiv pojedinim interesnim skupinama, kako bi se interesi svih zainteresiranih strana u društvenom razvoju ravnomjerno zadovoljavali.

• Tripartitni dijalog
• Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV)
• Problemi u radu
• Sporazum o GSV-u

Kao jednu od mjera gospodarskog oporavka, Vlada RH je pripremila izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Namjera je Zakona djelomično pooštriti uvjete za stjecanje prava na trajnu novčanu naknadu, te smanjiti iznos novčane naknade za nezaposlene.

• Još manje novčane naknade za nezaposlene
• Stroži uvjeti za pravo na trajnu novčanu naknadu
• Mogućnost produženja trajanja novčane naknade

Vlada RH najavila je izmjene Zakona o radu. Te promjene izazvale su veliku uznemirenost među sindikatima koji su odmah najavili skupljanje potpisa za provođenje referenduma građana protiv izmjena Zakona, svesindikalni sabor i  vjerojatno generalni štrajk. Članove zanima istina o pravim razlozima izmjena Zakona i sindikalnog nezadovoljstva.

• Svesindikalni sabor
• Sporno - otkazivanje kolektivnih ugovora na određeno vrijeme
• Nekoliko scenarija
  

Svima nam je poznato da Zakon o radu uređuje samo minimalnu razinu prava radnika, dok se reguliranje ostalih detalja radnog odnosa prepušta kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, ugovorima o radu, ili čak sporazumima radničkog vijeća s poslodavcem. Tako, primjerice, ZOR ne propisuje pravo radnika na prijevoz s posla i na posao, pravo na božićnicu, uskrsnicu, jubilarnu nagradu, iznos plaće i način njezinog izračuna, iznose povećane plaće radnika za rad u otežanim uvjetima rada, za prekovremeni i noćni rad, za rad nedjeljom i blagdanom itd. Sve te pojedinosti uređivale su se i kolektivnim ugovorima.

• Dosadašnja produžena primjena
• Ukidanje produžene primjene po Zakonu
• Lakše otkazivanje kolektivnih ugovora
• Otkazi zaštićenim kategorijama radnika
• Štiti li Vlada radnike?

Prema svjetskoj ljestvici konkurentnosti za 2010. godinu, Hrvatska je od 58 zemalja svijeta zauzela 56. mjesto. Iza nje su samo Ukrajina i Venezuela.

Predsjednik Ivo Josipović je na Pantovčaku prvi put okupio svoje Vijeće za socijalnu pravdu. Nakon sjednice na kojoj se raspravljalo i o Vladinim mjerama za gospodarski oporavak, predsjednik je rekao da bi mjere trebale imati i socijalni, a ne samo ekonomski karakter. Složene reforme koje dolaze moraju se provesti i načelno imaju svoje ekonomsko opravdanje. No one mogu imati i pozitivne i negativne socijalne i društvene posljedice. Naglasio je da se ne smije dopustiti 'nepodnošljiva lakoća reformi' i da treba voditi računa o najugroženijim skupinama građana. Dodaje da teret krize trebaju svi nositi pravedno, a posebno oni koji imaju najviše.

Politički najosjetljivije reforme rezervirane su za kraj godine. Promjene sustava povlaštenih mirovina definirat će se u prosincu, a one će uz državne dužnosnike zahvatiti i vojne osobe, branitelje... Istog mjeseca kreće i čišćenje javnog sektora od takozvanih neosnovnih djelatnosti, primjerice privatizacije ugostiteljstva...

• Penaliziranje za raniji odlazak u mirovinu

Ovogodišnja proslava Praznika rada održavala se pod geslom: »Ili bolje, ili dolje«. To je bila oštra i solidarna poruka Vladi Hrvatske izrečena na organiziranom prosvjedu u središtu Zagreba kao upozorenje radi loše gospodarske politike i strmoglavog pada standarda građana. Prosvjed su zajednički održale četiri sindikalne središnjice, s vrlo malim odzivom građana. Govorili su sindikalci nekoliko tvrtki koje su već propale ili su na izdisaju, a od čelnika sindikalnih središnjica, oštro je istupio Krešimir Sever, predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata. Prosvjedovalo se ili slavilo u Splitu, Puli, Osijeku, Rijeci…

• Ovako više ne možemo - »Ili bolje, ili VI dolje«
• Grah važniji od prosvjeda

Nakon Modela A i B prezentiran je i „model C“ kojim se daju Smjernice za pomoć poduzećima u teškoćama, a koja nisu zapala u teškoće zbog ekonomske krize, već i prije, te je ključni kriterij za program restrukturiranja.